Termin „digitalno nasilje“ mnogi su čuli ali je nepoznanica koliko ljudi razumeju njegovo značenje, posebno mlađi naraštaji. Tome, verovatno, doprinose i različite definicije koje su dostupne javnosti.
Inspektor Policijske uprave u Novom Pazaru, Stefan Maksimović, čija je specijalnost upravo ova problematika, za Infolid kaže da se digitalno nasilje dešava na internetu i putem mobilnih telefona i drugih uređaja.
-Digitalno nasilje podrazumeva postavljanje tekstova, slanje poruka, objavljivanje fotografija ili video snimaka sa ciljem da se neka osoba povredi ili omalovaži na neki način, rekao je Maksimović za Infolid.

On je dodao da digitalno nasilje nije predviđeno Krivičnim zakonikom kao posebno krivično delo.
-Već je to skup negativnih dela koja su nastala prilikom korišćenja interneta iz kojih proizilaze različita krivična dela koja su predviđena Krivičnim zakonikom Republike Srbije, rekao je on.
Maksimović je istakao da se digitalno nasilje može ispoljiti na različite načine, a da se najčešće dešava slanjem poruka uznemirujućeg sadržaja, pretnjama i uvredama.
-Postavljanjem različitih uvredljivih fotografija i snimaka, kao i sačinjavanje fotografija i snimaka neprimerenog sadržaja. Ovo se odnosi i na preuzimanje ili otvaranje lažnih profila na društvenim mrežama, postavljanje ili odavanje ličnih podataka ili netačnih informacija, kazao je Maksimović.
Stručnjak za digitalne medije, Redžep Korać, kazao je za Infolid da su danas gotovo svi prisutni na društvenim mrežama i da se informišu na tim platformama.

-Nekako smo se podelili i po toj starosnoj strukturi, pa tako Facebook koriste stariji, na Instagramu su neki malo mlađi, a najmlađi su prisutni na TikToku, mada ni ova podela nije potpuno tačna, kazao je Korać.
On je naveo primer koji se dogodio u Novom Pazaru, kada su neki maturanti doživljavali digitalno nasilje.
– Imali smo situaciju u Novom Pazaru kada je jedna osoba dala sebi za pravo da komentariše izgled maturanata u jednoj srednjoj školi. Svi maturanti su sa zebnjom čekali kakav komentar će dobiti, kazao je Korać.
Istraživanja koja su nedavno rađena pokazuju da postoje grupe mladih ljudi koji se međusobno diskriminišu i vređaju putem interneta, a sve zbog izgleda ili nekog drugog ličnog svojstva.
Uznemiravanje je najrasprostranjeniji vid nasilja na internetu, ali su znatno zastupljeni i drugi oblici ove pojave.
Sajber uhođenje uključuje uporne pokušaje počinioca da stupi u kontakt sa žrtvom, ali se razlikuje u nameri. Ovaj vid nasilja se najčešće javlja kao rezultat dubokih osećanja prema nekoj osobi, bilo da su ona pozitivna ili negativna. Ipak, postoji velika šansa da se ovo nasilje iz digitalnog sveta prenese i na realni život.
Stručnjaci su definisali i „Doxing“ nasilje, koje podrazumeva iznošenje i objavljivanje u javnost ličnih podataka neke osobe.
Hakovanje naloga i otvaranje lažnih profila sa imenom neke osobe jedan je od vidova digitalnog nasilja koji je veoma rasprostranjen. Cilj ove pojave je kompromitacija ili rušenja ugleda žrtve.
Psihološkinja Nevzeta Murić Skarep za Infolid kaže da ovakva ponašanja na internetu i različitim platformama imaju za cilj da uplaše, naljute ili osramote žrtvu.

-Posledice mogu dugo trajati i one na različite načine utiču na neku osobu. Digitalno nasilje može izazvati mentalne posledice kao što su osećaj uznemirenosti, neprijatnosti, neadekvatnosti, ljutnje… Emocionalno, može doći do osećaja srama ili gubitka interesovanja za stvari u kojima je osoba nekada uživala, rekla je ona.
Dodala je da digitalno nasilje može dovesti i do fizičkih posledica, kao što su umor, gubitak sna ili bolova u stomaku i glavobolje. (Foto Infolid, Pexels)

Tekst je nastao u okviru projekta “Oteraj nasilje sa klika“, koji realizuje Novinska agencija Info Leader Media, a sufinansiran je od Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
(Foto Pexels i Infolid)