Veoma je značajno da mladi i deca prepoznaju nasilje koje se dešava na internetu i da, ukoliko ga trpe, o tome porazgovaraju sa osobom od poverenja.
Gomilanje stresa usled izloženosti ovoj vrsti nasilja može da izazove ogromne posledice po psihofizičko zdravlje.
Psiholog Aladin Imamović za Infolid kaže da bi osoba koja je žrtva nasilja trebalo da za prvi kontakt uzme osobu od poverenja i da sa njom otvoreno porazgovara.

-To je veom aznačajno za suzbijanje tog nasilja. U idealnom konceptu, naravno, ta prva osoba je najuži član porodice, otac, majka, brat ili sestra. Međutim, ako porodica ne vrši svoju primarnu i, da kažem, fiziološku funkciju, onda bi se trebalo odabrati neko ko je opet iz tog kruga poverenja. To bi mogao biti neki bliski rođak, prijatelj ili učitelj, profesor ili nastavnik, ili neka osoba koja se baš bavi pitanjem stručne perspektive iz oblasti mentalnog zdravlja, i sa određenim institucijama koje se bave prevencijom nasilja i zaštitom žrtava, rekao je Imamović.
On kaže da su žrtvama dostupne i telefonske linije koje obezbeđuju mogućnost anonimnog i konstantnog javljanja.
Školski psiholog Nevzeta Murić Skarep, takođe, smatra da je veoma značajno da žrtva problem prijavi osobi od poverenja i nadležnim institucijama.

-Osobe od poverenja su često roditelji, uži članovi porodice ili neka druga odrasla osoba. U školi se đaci mogu obratiti psihologu, pedagogu, nastavniku ili profesoru kojem veruje. Ukoliko je teško da se o problemu priča sa osobom koju žrtva poznaje, problem se može prijaviti i na besplatan broj 19833, to je Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu, rekla je ona za Infolid.
Mirza Aličković iz Udruženja Svetionik smatra da pored porodice, žrtve digitalnog nasilja pomoć i podršku mogu da dobiju i od državnih institucija.
-Neko ko dolazi iz civilnog sektora i ko najčešće radi sa mladima, mogu reći da se mladi, kada im se dešavaju takvi problemi, povlače u sebe i ne pričaju o tome. Naravno, to je veoma pogrešno i savet je da mladi o tome trebaju porazgovarati sa osobom u koju imaju najviše poverenja, rekao je on za Infolid.

Aličković dodaje da se više treba raditi na podizanju svesti kod mladih da to što trpe digitalno nasilje nije njihova sramota i da je to problem o kojem se treba razgovarati.
-To je sada akcenat da bi sa te strane najviše morali da doprinesemo i osnažimo mlade ljude da ne zadržavaju taj problem za sebe i da se podiže njihova svest da se taj problem neće rešiti sam od sebe, već da se moraju obratiti nekoj osobi od poverenja za pomoć. Mnogo mogu pomoći organizacije civilnog društva i centri koji se bave prevencijom nasilja i unapređenjem mentalnog zdravlja mladih ljudi. U našem gradu imamo nekoliko takvih organizacija čija je tema mentalno zdravlje mladih i one pružaju neki vid savetovanja, kazao je Aličković.
Veoma je važno, navode naši sagovornici, da žrtva digitalnog nasilja odmah blokira nasilnika, da fotografiše poruke koje je dobila i da ih sačuva kao dokazni materijal, i da na kraju o svemu porazgovara sa bliskom osobom i nadležnim institucijama.
Tekst je nastao u okviru projekta “Oteraj nasilje sa klika“, koji realizuje Novinska agencija Info Leader Media, a sufinansiran je od Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.