Posledice digitalnog nasilja po psihofizičko zdravlje, emocionalno i socijalno funkcionisanje, kao i na ponašanje dece i mladih mogu biti veoma negativne i opasne, bez obzira na to što se ovo nasilje dešava putem digitalne komunikacije.
Psiholog Aladin Imamović za Infolid kaže da nasilje rađa nasilje i da prve posledice po osobu koja ga trpi jesu određene psihičke promene.
-Pre svega javljaju se anksioznost i depresija, a sve to kasnije vodi ka samoizolaciji. Osoba koja trpi nasilje vrlo često sebe izopštava iz svakodnevnih socijalnih i društvenih odgovornosti. U tom smislu, usled nagomilavanja tog procesa može doći do još većih komplikacija koje spadaju u red psihotičnih poremećaja, a opet, kao posledicu tih poremećaja, možemo da dobijemo i neku vrstu suicidnih misli, pokušaja samoubistva, ili na kraju krajeva, čak i jednu vrstu osvetničkog poriva, gde osoba koja je doživela nasilje, ne samo što želi da vrati onima koji su mu učinili nasilje na način da im se revanšira, da im se osveti, već tu stradaju i oni koji su kolateralna šteta, slučajni prolaznici. Dokaze za jedno ovako zbivanje imamo u bliskoj budućnosti u OŠ Ribnikar u Beogradu, rekao je Imamović.

On je rekao da je to samo jedan od primera i da je najtužnije i najžalosnije to što se digitalno nasilje, ali i svako drugo, vrlo često ne prepoznaje.
-Samim tim, ako se ne prepoznaje ne može se ni tretirati na valjan način. Zaista smatram da je ovakva inicijativa itekako važna sa vaše strane i da će možda otvoriti te prozore u novo prepoznavanje i tretiranje što tradicionalnog, što digitalnog nasilja i da će sprečiti mnogo opasne posledice koje se mogu dogoditi u jednom takvom kontekstu, zaključio je Imamović.
Istraživanje Ybarra i Mitchell pokazuje da 39 odsto žrtava digitalnog nasilja podbacuje u školi, 27 odsto njih pokazuje znake delikventnog ponašanja, čak 32 odsto učestalo koristi psihoaktivne supstance, a 16 procenata žrtava oseća jaku depresiju.
Takođe, osobe koje su bile izložene digitalnom nasilju dva puta češće navode da su pokušale samoubistvo, pokazuju podaci istraživanja Mason Patchin i Hinduja.

Zato je, kaže psiholog Naida Ajdinović Akyuz, veoma važno prijaviti digitalno ali i tradicionalno nasilje.
-Važno je to nasilje prijaviti na platformi na kojoj se događa. Društvene mreže i aplikacije uglavnom imaju mehanizme za prijavu neprikladnog sadržaja, kazala je ona za Infolid.
Ajdinović Akyuz dodaje da prijava ne samo da može da zaustavi nasilnika, već se na taj način sprečava i da neko drugi postane žrtva koja će trpeti opasne posledice.
-Ako se nasilje nastavi, neophodno je kontaktirati policiju i organizacije koje se bave zaštitom žrtava digitalnog nasilja. Za žrtve je veoma važno da razgovaraju sa psihologom, terapeutom ili nekim savetnikom jer oni ne samo da pružaju podršku, već i razvijaju strategiju sprečavanja posledica nasilja. Traženje pomoći nije znak slabosti već hrabrosti da žrtva zaštiti sebe i svoje mentalno zdravlje. Otvoren razgovor sa pravim ljudima može napraviti ogromnu razliku i žrtvama pružiti mir i sigurnost, rekla je ona.
Tekst je nastao u okviru projekta “Oteraj nasilje sa klika“, koji realizuje Novinska agencija Info Leader Media, a sufinansiran je od Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
(Foto Pexels i Infolid)